Novi broj Časopisa za suvremenu povijest

Novi broj Časopisa za suvremenu povijest

Hrvatski institut za povijest objavio je treći broj Časopisa za suvremenu povijest u 2020. godini. Tomislav Anić i Vjera Brković u radu naslovljenom „Akcijski planovi protiv nepismenosti u Hrvatskoj od 1945. do 1970-ih“ problematiziraju borbu protiv nepismenosti u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata. Akcijski planovi opismenjavanja stanovništva koje su sustavno provodili državni organi pokazuju da se korjenito mijenjala slika društva. Autori su u ovom radu pratili problem rješavanja nepismenosti preko promjena odgojno-obrazovnoga sustava i akcijskih planova opismenjavanja od 1945. do završne faze 1974., kada je donesena odluka o osnivanju Komisije za borbu protiv nepismenosti.

Igor Duda u radu naslovljenom „Radim sve što treba.” Aktivisti u mjesnim zajednicama u Jugoslaviji 1970-ih i 1980-ih“ smtar da je uvođenje mjesnih zajednica kao samoupravnih jedinica unutar općine bilo oblik jačanja društvenoga samoupravljanja i socijalističke izravne demokracije u Jugoslaviji te, prema marksističkoj teoriji, dio procesa odumiranja države. Začetke donosi Ustav iz 1963., no tek Ustavom iz 1974. mjesne su zajednice postale obavezan oblik samoupravnoga organiziranja građana. Zamišljene kao svojevrsne proširene obitelji, umnogome su ovisile o inicijativi odozdo i djelovanju aktivista. Rad donosi teorijske pretpostavke i praktične aspekte aktivističkoga djelovanja u mjesnim zajednicama u raznim dijelovima Jugoslavije, a na temelju analize uspostavljaju se karakteristični tipovi aktivista koji su određeni generacijskim, klasnim i interesnim odnosima. Podaci se ponajviše crpe iz onodobne literature, specijaliziranoga lista Mjesna zajednica i arhivskoga gradiva.

Mirko Ćosić pipe rad „Franjo Tuđman i problemi objavljivanja knjige Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi“ u kojem na temelju izvora iz fondova Hrvatskoga državnog arhiva, osobito dokumentacije koju je Služba državne sigurnosti Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove Socijalističke Republike Hrvatske prikupila o Bogdanu Radici i Franji Tuđmanu te korespondencije tih dvaju intelektualaca koju je ta služba nadzirala, iznosi okolnosti inicijative tiskanja Tuđmanove knjige Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi u inozemstvu. Naime, nakon kaznenih progona 1972. i 1981. Tuđman je prisilno udaljen iz društvenoga života, pa je napor tiskanja knjige, usprkos svim prijetnjama, prerastao u pokušaj njegova izlaska iz nametnute izolacije koja je trajala sve do 1988., kada je primljen u Društvo književnika Hrvatske, nakon čega počinje nastupati na javnim tribinama te 1989. objavljuje i knjigu Bespuća povijesne zbiljnosti.

Bojan Simić u radu „Dug put kući – povratak jugoslavenskih iseljenika iz Argentine (1946. – 1951.)“ na temelju arhivskih izvora, stručne literature i onovremenoga tiska analizira povratak jugoslavenskih iseljenika iz Argentine i ostalih dijelova Južne Amerike u prvim godinama nakon Drugoga svjetskog rata. Prati se priprema, organizacija, brojnost, transport, dolazak, smještaj i razmještaj iseljenika u domovini. Analizira se i stručna, nacionalna i spolna pripadnost iseljenika povratnika. Posebna pozornost posvećena je odnosima dviju država, Jugoslavije i Argentine, u ovom pitanju.

Nikola Perković u radu „Konfiskacija karlovačke tekstilne industrije (1945. – 1946.)“ na temelju arhivskoga gradiva i literature opisuje i objašnjava gospodarske procese na području Karlovca i njegove uže okolice uvjetovane političkim odlukama neposredno nakon Drugoga svjetskog rata 1945. i 1946. godine.

Danijel Vojak i Ivan Brlić pišu o Romima u Hrvatskom primorju za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Povijest romskoga stanovništva često je obilježena nasiljem, stradanjem i progonima, posebice od njihova doseljavanja na europska područja nakon XII. stoljeća, a to traje, s manjim intenzitetom, sve do danas. Kontekst takva položaja Roma u europskim državama jest u njihovu negativnom percipiranju kao besposličara i lijenčina, kriminalaca, otimača djece, špijuna i sl. Upravo su to razlozi nacističkoga pokušaja genocida nad njima za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Sličan odnos prema Romima imale su talijanske fašističke vlasti, a on se temeljio na rasnim zakonima. Talijanske vlasti imale su tijekom Drugoga svjetskog rata nadležnost i nad Hrvatskim primorjem te znatnim dijelom hrvatske istočnojadranske obale. Istraživanje u radu usmjereno je na analizu položaja romskoga stanovništva u Hrvatskom primorju, pri čemu će se posebice analizirati odnos ustaških i talijanskih vlasti prema Romima. U radu će se koristiti dosad neobjavljena građa iz Državnoga arhiva u Rijeci te građa iz Hrvatskoga državnog arhiva, kao i relevantna literatura.

Barbara Riman i Filip Škiljan u članku „Slovenski prognanici u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“ pišu o velikom broju Slovenaca koji su Drugi svjetski rat preživjeli na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine, odnosno tadašnje Nezavisne Države Hrvatske, koja je imala drugačije granice od današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U dosad objavljenim radovima o progonu slovenskoga stanovništva u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu često se zaboravlja na dodatni kulturni šok koji su prognanici doživjeli. Osim opisa djelovanja legalnih institucija koje su bile zadužene za skrb o prognanom slovenskom stanovništvu, u radu su predstavljeni pojedinačni slučajevi iz kojih je vidljiva teška situacija i problemi s kojima su se suočavali stanovnici prognani iz slovenskih krajeva.

Tomislav Kardum piše o ideološkim pogledima Milana Šufflaya, a Siniša Lajnert o ustroju i djelovanju Dioničarskoga društva Lonjskopoljske željeznice u periodu Austro-Ugarske Monarhije.

Nataša Mataušić i Rajka Bućin odgovaraju Vladimiru Geigeru na njegove kritike upućene na izložbu Ako tebe zaboravim... Holokaust u Hrvatskoj 1941. – 1945.: Zadnje odredište Auschwitz.

Za historiografiju u BiH je i zanimljiva polemika koju Davor Marijan počinje povodom kritičkog osvrta na njegovu knjigu Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994. godine. Kritiku Marijanove knjige je u Preporodovom Journalu napisao Mesud Šadinlija.

Na kraju časopisu sa i dva In memoriam: Ivi Bancu i Tomislavu Raukaru, kao i niz prikaza historiografske literature.

Izvor: Časopis za suvremenu povijest.

Komentari

Samo registrovani korisnici mogu komentarisati. Prijavi se!

Nema komentara.