Senad Avdić o „Kenotafu za ubijene tešanjske Rome“

O knjizi „Kenotaf za ubijene tešanjske Rome“, koju su objavili Udruženje za modernu historiju iz Sarajeva i Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj, u nedavnoj emisiji „Heftarica“ na OBN Televiziji, govorio je Senad Avdić.

U novovremenoj poplavi knjiga, publicistike, periodike... u kojima se autori gotovo redovito i bez bitnih izuzetaka bave stradanjem vlastitog naroda, njegovih historijskim tragedijama, uništenjima, istrebljenjima, kao potpuni kuriozum i incident pojavljuje se knjiga naslovljena „Kenotaf za ubijene tešanjske Rome“ autora Amira Brke. Kenotaf je spomenik iznad praznih grobova. Romska zajednica Tešnja o čijoj tragediji, potpunom istrjebljenju piše njihov sugađanin Brka nestala je, uništena, likvidirana u paklu ustaškog logora Jasenovac u Drugom svjetskom ratu.

Autor knjige o tragediji 200-tinjak Roma koliko ih je živjelo u Tešnju uoči Drugog svjetskog rata Amir Brka nije profesionalni i povjesničar, nego prvenstveno književnik, što nije bila nikakva limitirajuća okolnost. Naprotiv, to je vjerovatno bila njegova i prednost da ovoj bolnoj, a skoro nepoznatoj temi pristupi bez nekritičkog potvrđivanja do sada utvrđenih istina, odnosno mitova koje su pratile pitanje stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu, ne isključivo u Tešnju i ne samo u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Jedan od tih mitova, revizionisitčki lažan i faktografski neodrživ, jeste navodno dosljedno zalaganje muslimanske vjerske i svjetovne inteligencije unutar zločinačke NDH da rezolucijama, peticijama zaštiti svoje sugađane romske nacionalnosti. Takva romantičarska mitologizacija i uljepšavanje vlastite prošlosti karakteristična je za značajan dio bošnjačko-muslimanskih povjesničara. Amir Brka sve te naknadne reinterpretacije pedantno i argumentirano pobija, ukazujući na njihovu licemjernu i nehumanu pozadinu. On jasno konstatira da pomaganje i zaštita manjina, Jevreja i Roma kojima je fašistički poredak NDH namijenio istrebljenje, nije vjerodostojno i iskreno ukoliko nije dovodilo u pitanje, osudilo sam zločinački karakter tog režima, što se kod muslimanske elite u Drugom svjetskom ratu nije bio čest slučaj. Narativ koji o sebi i svojem držanju tokom genocida nad svojim sugrađanima ispredaju njegovi sugrađani Tešnjaci, također je samo mit, pokazuje Amir Brka. On navodi da je samo jedan ugledni Tešnjak molio NDH-ovskog moćnika Ademagu Mešića da Rome toga grada ne šalje u jasenovački logor smrti. Potpuni nestanak Roma, pokazuje ova knjiga, prošao je u tišini i praćen je kukavičkom ravnodušnošću njihovih komšija.

Amir Brka piše: „Stradanje Roma nakon rata, u cijelosti je marginalizirano nije mu posvećivana nikakva javna pažnja, ni pravna, ni politička, ni znanstvena“. Razloge za to on nalazi u tragičnoj činjenici da je potpuno uništena romska intelektualna elita koja je stasala u godinama pred rat i koja je radila na društvenoj integraciji Roma. Drugi je razlog potpun i „izostanak interesa u nacionalnih historiografijama koje je predstavljalo konzekvencu moralne insufijencije evropskih država čije su vlasti izbjegavale rasno koncipiranog istrebljenja Roma, uz ostalo i stoga što bi takvo priznanje posljedovalo i pitanjem odgovarajućeg obešećenja“.

Amir Brka je prije knjige o genocidu nad tešanjskim i bosanskim Romima objavio sjajnu monografiju o Nisimu Albahariju, tešanjskom antifašisti i revolucionaru, u kojoj je pedantno, iscrpno, ispisao istoriju, značaj i doprinos jevrejske zajednice u razvoju tog bosanskog grada. Obje knjige su sjajno napisane i vješto argumentirane uz mnogo truda i erudicije. Brkine knjige o jevrejskoj i romskoj zajednici u Tešnju su dragocjena u kulturno-političkom ambijentu prizemnog politiziranja svega i svačega, u kojoj je i za političare i njihove priručne intelektualce jevrejsko-romsko pitanje u BiH potpunosti intrumentalizirano i banalizirano kroz slučaj Sejdić-Finci. Na sigurnoj udaljenosti od sarajevske samozaljubljene autistične obmane, u Tešnju jedan vrijedan, intelektualno pošten, odgovoran i nepotkupljiv pisac piše važne knjige. Amir Brka ovim knjigama potvrđuje da ne možete poštovati, poznavati sebe, svoju povijest i kulturu, ako ste ignorantski ravnodušni prema životu i stradanju svojih komšija.

Dio emisije, u kojem Avdić pohvalno govori o ovoj knjizi, dostupan je na youtube, a moze se citati i na stranici Slobodne Bosne.

05.05.2022